Biljka sremuš, čija sezona branja počinje u maju, dobra je za čitav organizam i detoksikaciju tijela.
Sremuš je moćna samonikla biljka koja posle duge zime obnavlja tijelo i čisti organizam od glave do pete. Nadaleko je poznat i kao medvjeđi luk, jer krepi i ove krupne životinje. Ako osjetite miris bijelog luka ovih dana, znajte da se u blizini nalazi sremuš.
“Nakon zimskog sna, prvo što potraže po šumi jeste ovaj divlji beli luk. Za njih je to vitaminska bomba koja ih nakon hibernacije vraća u život. Pojedu ovo tri, četiri puta i okrepe se. Ne kaže se uzalud – ‘zdrav kao medved’”, rekao je Zoran Ćeriman iz Čačka, kod koga je na Zelenoj pijaci već godinama unazad, u ovo doba, najprodavaniji upravo sremuš.
Sezona njegovog branja traje u maju, a na padinama Jelice ima ga u izobilju. Berači se kući vraćaju sa punim korpama divljeg bijelog luka, a veoma tražen bio je u vrijeme vanrednog stanja. Oni koji dobro poznaju ljekovito bilje kažu da sremuš čisti organizam od toksina, ima antibaktirijsko i antivirusno dejstvo.
“Vrlo je zdrava za krvne sudove, za jetru i žuč. Može se koristiti kao salata, začin, a žene od njega prave pite i meleme. Najbolji je kad se napravi sa rakijom komovicom. Isjecka se i stavi u flašu. Miris bijelog luka ova biljka ima samo dok se jede, a poslije se ne zadržava i ne isparava. Po izgledu najviše liči na đurđevak”, kaže Biljana Đorđević iz sela Slatinska banja podno Jelice.
Ono što je siguno jeste da sremuš višestruko pomaže i to na nekoliko načina, jer se iz njegove berbe svi vrate preporođeni. Boravak u šumi i potraga za biljem puni baterije, naročito sad poslije perioda izolacije i boravka u zatvorenom prostoru.
Preuzeto
BONUS:
Kako da tijesto ostane meko i svježe nekoliko dana: Dodajte u brašno ova 2 zaboravljena sastojka!
Svako ko voli svježe pečene kiflice, perece, štapiće ili druge vrste testa sa kvascem zna koliko je frustrirajuće kada se pecivo stvrdne već nakon jednog dana.
Posebno ako nisu pravilno pokriveni, ti proizvodi brzo gube na sočnosti i postaju gumeni. Ipak, postoji sjajan trik koji profesionalni pekari koriste kako bi njihovo pecivo ostalo mekano i svježe danima, a sada ga možete isprobati i vi.
Trik koji koriste pekari zapravo počinje još prije nego što počnu sa mesenjem testa. U brašno, naime, dodaju malu količinu kukuruznog skroba, odnosno gustina, te malo običnog griza, koji se inače koristi u dečjoj ishrani.
Ove dodatne sastojke imaju poseban uticaj na kvalitet testa i, što je najvažnije, na njegovu svježinu. Na kilogram brašna, preporučuje se dodati jednu punu kašiku kukuruznog skroba i ravnu kašičicu griza.
Zašto baš kukuruzni skrob i griz? Kukuruzni skrob pomaže da testo bude lakše i prozračnije.
To znači da će pecivo biti mekše i zadržati svježinu mnogo duže. Sa druge strane, griz, u malim količinama, ima moć da upije višak vlage u testu, čime se sprečava da testo postane previše vlažno ili da se stvrdne prebrzo nakon pečenja.
Ova kombinacija dodataka čini pecivo ne samo ukusnijim, već i trajnijim.
Iako se čini kao sitna promjena, ovaj trik može uvelike poboljšati kvalitet vaših
Pekari znaju da ovakvi mali savjeti mogu napraviti veliku razliku, jer se čak i najsvježije pecivo može brzo pokvariti ako nije pravilno pripremljeno.
Ovaj trik im pomaže da održe teksturu i sočnost svojih proizvoda, čak i kada ih ostave na stolu ili prodaju.
Uz ovaj mali trik, vaša kiflica, pereca ili bilo koje drugo pecivo od kvasnog testa ostat će mekano i svježe mnogo duže nego obično.
Iako je najvažnije da pečeni proizvodi budu pravilno pohranjeni, dodavanje ovih sastojaka tokom pripreme testa daje vam dodatnu sigurnost da će vaše pecivo imati odličnu teksturu i okus, čak i nakon nekoliko dana.