Ako želite da gajite baštu na organski način, pesticide zamijenite sodom bikarbonom
Vrijeme je za baštovanstvo. Već smo pisali o blagodetima sode bikarbone u bašti, a sada vam donosimo nove savjete koje možete iskoristiti tokom baštovanskih mneseci koji prethode:
Soda bikarbona za vinovu lozu i grožđe
Ako imate vinovu lozu ne zaboravite da je prskate rastvorom sode bikarbone:
75 grama sode bikarbone promiješajte sa 10 litara vode.
Isprskajte grožđe tokom zrenja i spriječite suhu trulež, ali možete i da povećate šećer u bobicama.
Isti rastvor može da se koristi za prskanje stabala raznog voća i da se ovim spriječi pojava gusjenica na lišću.
Soda je broj jedan u borbi protiv pepelnice:
KRASTAVCI: Za preventivno prskanje krastavaca koristi se 1 čajna kašičica sode u 1 l vode. Spriječićete listove da požute.
KUPUS: Istim rastvorom možete da posipate kupus protiv gusjenica i bubica. Isto tako možete da napravite rastvor od 9 kašika jabukovog sirćeta i 1 litre vode. Ovim rastvorom isprskajte kupus i bubica neće biti.
RIBIZLE: Ribizle isprskajte sa: 1 supenom kašikom sode bikarbone, 1 aspirinom, 1 kašikom deterdženta za pranje suđa, 1 kašika biljnog ulja i 4,5 litara vode.
Da biste privukli pčele na grm ribizle, isprskajte je medenom vodom: u litar vode rastvorite 1 kašiku meda. Ovo će privući oprašivače i vaše ribizle će imati bogat plod.
JAGODE: U 10 litara vode (obavezna je plastična kanta) kapnite 15 kapi joda i miješajte drvenom kašikom da se jod dobro rastvori u vodi. Nakon obilnog zalivanja jagoda, ili poslije kiše, pored svake jagode pospite i malo ovog rastvora. Poslije možete da razmišljate o tome da presadite jagode na drugo mjesto. I dobro vodite računa da ne premašite dozu joda, uprotivnom možete da spržite korijen jagode.
BONUS:
Krpelji ne podnose miris ove 2 biljke, posadite ih u dvorištu i nikada ih nećete vidjeti.
Nabavite ove biljke i trajno se riješite krpelja
Krpelji se najčešće nalaze na lišću i granama niskog grmlja (do visine jednog metra), zatim u šipražju, uz staze za šetanje, ali i u vrtovima i izletištima na koja često odlazimo.
Treba imati na umu da prilikom svakog izleta u prirodu treba da nosite pantalone sa dugim nogavicama, majice ili košulje dugih rukava, i zatvorenu obuću.
Redovno šišajte travu i ukrasno grmlje, posebno ivice travnjaka, gdje su najčešća staništa krpelja. Pokupite otpalo lišće i pokošenu travu i bacite ih u smeće ili na gomilu na kojoj pripremate kompost.
Ako smatrate da je potrebno, koristite hemijske repelente na ivicama dvorišta.
Krpelji ne vole drvo i šljunak, pa možete da ih iskoristite kao podlogu ispod prostora za sedenje u dvorištu. Mjesto za sedenje treba da bude na dijelu dvorišta koje je tokom dana osunčano i suvo, a ne stalno u hladu, jer krpelji vole vlažna i mračna skrovišta. Takođe, ne postavljajte ležaljke odmah uz grmlje ili zid koji je obrastao zelenilom.
Ako ste blizu šume, ili je uz vaše dvorište šumovito područje, na rubovima dvorišta napravite ‘granicu’ od iverja, peska, piljevine ili lomljenog kamena.
– Krpelji se rijetko nalaze na mjestima gdje rastu žalfija ili lavanda, ili grm ukrasne američke borovnice (Callicarpa americana), pa mjesto za sedenje u vrtu možete da ogradite grmovima tih biljaka.
Pripazite na kućne ljubimce koji se valjaju u travi i trčkaraju vrtom. Obavezno im pregledajte dlaku pre ulaska u kuću i skinite krpelje koje primijetite.
Ukoliko već imate ili planirate da imate, štalu za krave i koze gradite što dalje od kuće.
Preuzeto