Ako su orhideje kraljice među biljkama, bosiljak je svakako kavalir među damama – kralj!

Naime, njegovo ime dolazi od grčke riječi basileus što znači kralj, budući da su ga još i stari Grci smatrali kraljem začina. Naravno, govorimo o bosiljku (Ocimum basilicum).

Ovaj uistinu poseban začin potječe iz Indije, gdje raste kao višegodišnja biljka, no u hladnijim krajevima raste kao jednogodišnja biljka jer je osjetljiv na hladnoću.

Najbolje raste u toplim i suhim uvjetima te ga ne bi trebalo saditi vani dok nije dovoljno toplo (do svibnja), zbog čega ga je ponekad teško uzgajati.

Bosiljak je maleni grm koji može narasti od 30 do 60 centimetara. Listovi su svijetlo zelene boje i rastu nasuprotno jedan drugome, a dovoljno je lagano proći prstima po njima i već se može osjetiti njihov poseban miris.

Na vrhovima stabljike rastu cvjetovi koji su neugledni i bijele boje, no vrlo su popularni kod pčela i leptira. Ako želite potaknuti veću bujnost ove biljke, potrebno je odrezati vrhove stabljika na kojima se razvijaju cvjetovi.

Na taj će način biljka proizvesti više bočnih ogranaka koji će se moći koristiti kao začini.

Poznato je preko 40 kultivara ove biljke, što je samo potvrda njegovog statusa u kulinarstvu i među uzgajivačima začina.

Kultivari se razlikuju po bojama, teksturi i obliku lišća, cvjetovima i visini. Neki od neobičnih kultivara mogu imati mirise i okuse koji uključuju cimet, limun i anis.

Začin i lijek

Bosiljak je atraktivna biljka koju se može saditi u svakoj vrsti vrta, povrtnjaku, cvjetnjaku ili s drugim začinima.

Posebno je zanimljiv u teglama za cvijeće na kuhinjskim prozorima, gdje je na dohvat ruke kada se pripremaju ukusna jela.

Naime, ako često kuhate specijalitete talijanske kuhinje, onda znate da je bosiljak nezamjenjiv završni začin u umacima za tjesteninu.

Također, jela koja uključuju rajčice ili jaja rijetko se poslužuju bez bosiljka. Ovaj začin pomaže pri probavljanju “težih” jela i zbog toga se često dodaje masnoj ribi.

Osim kuhanjem, bosiljak dosta gubi na okusu i sušenjem, no zato ubranu biljku možete držati u zamrzivaču ili je konzervirati u ulju ili octu za mjesece kada nije moguće ubrati svježu.

Ova biljka sadrži veliku količinu snažnih ulja, zbog čega se koristi i u proizvodnji parfema. Također, pokazuje i ljekovita svojstva.

Bosiljak otvara apetit, potiče probavu, smiruje upalu sluznice želuca i crijeva, ublažuje grčeve, a jednako se koristi za rješavanje problema nadutosti, vjetrova, mučnine ili zatvora.

Osim što je blagonaklon za probavu, bosiljak je i vrlo koristan za zdravlje bubrega – čije upale liječi, jednako kao i upale mokraćnog mjehura.

Ni žene nisu zaobiđene kada je u pitanju urinarni trakt, s obzirom da bosiljak pomaže kod upala jajnika i maternice, te kod neredovitih menstruacija.

Ako imate upornu ranu koja nikako ne želi zacijeliti, možete ju tretirati oblogom od bosiljka, koji će djelovati kao antiseptik i ubrzati proces zacjeljenja.

U narodnoj je medicini popularan čaj od bosiljka koji se koristi kod upale desni i sluznice usta, prehlade, gripe ili kašlja.

Listove osušenog bosiljka prelijte kipućom vodom i ostavite u poklopljenoj posudi deset minuta. Čaj uzimajte redovito, ali nakon osam dana napravite pauzu od dva tjedna.

Izvor: Biologija.com.hr