Jeste li i vi probali?
Grah je među omiljenim namirnicama kod nas, a postoji mnogo savjeta o pravilnom načinu njegovog kuhanja. Svako ima svoj mali trik koji olakšava pripremu čuvenog vojničkog graha ili posnog prebranca. Ipak, zbog jedne materije koja se nalazi u grahu, on može izazvati probleme s varenjem.
Mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke spadaju u zdrave namirnice, ali mogu biti vrlo štetne za organizam zbog fitinske kiseline.
Ova kiselina veže važne elemente kao što su bakar, magnezijum, jod, željezo i cink, zbog čega se oni izlučuju iz tijela pre vremena, odnosno pre nego što mogu da pruže bilo kakvu korist našem organizmu.
Digestivni sistem ne sadrži „barijeru“ koja bi nas štitila od fitinske kiseline, koja sprečava apsorpciju minerala, bjelančevina i masti. Posljedica toga je deficit važnih nutrijenata, što može izazvati probleme u mišićno-koštanom, imunološkom i probavnom sistemu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), fitinska kiselina je jedan od najčešćih uzroka anemije zbog nedostatka željeza kod vegetarijanaca, ističe endokrinologinja Zuhra Pavlova.
Koje namirnice su bogate fitinskom kiselinom?
Među namirnicama koje sadrže veliku količinu fitinske kiseline, endokrinologinja je izdvojila ovas, rižu, pšenicu, sve žitarice, grah, sočivo, kikiriki, grašak i soju. Takođe, problematični su i neki orašasti plodovi poput lešnika, badema i oraha. Veliku količinu fitinske kiseline sadrže i sjemenke suncokreta, maka, lana, tikve i sezama.
Sve ove namirnice sadrže velik broj hranjivih materija koje su potrebne tijelu, uključujući vlakna, pa zato ne treba odustati od njih, napominje Pavlova.
Kako se osloboditi fitinske kiseline?
Pavlova je navela nekoliko načina za neutralizaciju ove kiseline. Jedan od njih je toplotna obrada, koja smanjuje sadržaj fitinske kiseline za 30-35%. Najbolji učinak, međutim, postiže se potapanjem namirnica u vodu. Jedini nedostatak ove metode je što zahtijeva puno vremena, prenosi Novi.ba.
Na primjer, smeđa riža treba da se ostavi u vodi 12 sati, ovsene pahuljice 10-12 sati, bijela riža devet sati, biserni ječam šest sati… Za bolje rezultate možete dodati malo octa ili limunovog soka u vodu.
Doktorica je predložila još jedan način koji pomaže u neutralizaciji fitinske kiseline, a to je potapanje „problematičnih“ namirnica u surutku. Također, prilikom klijanja graha i žitarica, količina fitinske kiseline se smanjuje za otprilike polovinu. Kombinirana obrada namirnica je najbolji metod, kaže Pavlova. Ako se hrana prvo potopi, pa zatim kuha ili peče, najviše fitinske kiseline će se „osloboditi“.
DODATNI TEKST:
OVA DJEVOJKA JE 30 DANA PRIJE SPAVANJA JELA 1 JABUKU: Evo šta joj se DOGODILO.
Svi znate da je zbog zdravlja dobro svaki dan pojesti jednu jabuku. Ana (29) je to i učinila, a ono što se dogodilo nakon toga drastično je promijenilo njen život i to na bolje.“Imala sam lošu probavu, osjećala se naduto i bila sam sklona debljanju iako sam trenirala i dosta se kretala.
Onda sam pročitala kako su jabuke bogate vlaknima i da bi trebalo pojesti barem jednu dnevno. Odlučila sam da poslušam taj savjet i nakon toga sam se preporodila”, počela je svoju priču. Svako veče tako bi dok gleda televiziju pojela jednu jabuku i sada se te navike više ne može riješiti.
“Večeram nešto laganije i oko 22 sata pojedem jabuku. Ujutro se osjećam mnogo ‘lakše’, a ono što mi je najbitnije, svako jutro imam stolicu, što je prije bila rijetkost.
Prije bih na toalet išla svaka dva do tri dana, nekad bi prošlo i duže vremena, a sada mi je čudno ako to ne obavim čim se probudim. Ako jednu veče ne pojedem jabuku, stolica mi odmah ujutro izostane”, priznaje ona.
Dodala je kako je pokušala isto s nekim drugim voćem, ali da bi jabuka uvijek bila najbolja. Pitate se zbog čega je to tako?
Jedna jabuka srednje veličine, naime, sadrži oko 4 grama vlakana koja su izuzetno važna za čovjekovu probavu. Osim toga, s obzirom na to da je bogata vlaknima jabuka će vas duže držati sitima iako ima tek oko 95 kalorija.
Ljudski organizam duže probavlja složena vlakana nego šećer ili rafinirane žitarice pa je to još jedan od razloga zašto bi ih trebali jesti. Naime, preporučuje se da u organizam dnevno treba unijeti od 25 do 40 grama vlakana.
Osim što je dobra za probavu i ubrzava metabolizam, jabuke pomažu i kod otežanog disanja. Ako konzumirate pet ili više jabukanedjeljno poboljšaće se funkcija pluća zbog antioksidansa koji se nalazi u kori jabuke. Osim toga, osobe koje jedu više od jedne jabuke dnevno imaju manji rizik od oboljevanja od nekoliko vrsta raka – jajnika, dojke, prostate, debelog crijeva, jednjaka…
Jabuke su dobre i za zdravlje srca, povezanu su sa smanjenim rizikom od dijabetesa, dobro dejluju na zdravlje kostiju i štite mozak od starenja.
Preuzeto